S dopuštenjem autorice, objavljujemo pismo koje je ova majka napisala svojem djetetu i objavila kao status na svojem FB profilu.
„Najdraža moja djevojčice,
ovo gore tvoja je prva slika. Nisi imala još ni 1 cm, ali srce ti je tako lijepo i glasno kucalo da sam se sva naježila i nisam mogla vjerovati da rasteš u meni.
To ti je tajna života koja je neopisiva riječima, a kamoli nekim fejsbuk postom.
To ti je tajna života koju danas svi zaboravljaju, jer su zaokupljeni puno važnijim stvarima npr. sportom, politikom, Bandićevim fontanama, instagram filterima i još svakakvim prebitnostima ovog svijeta.
To ti je tajna života koja se danas naziva pravom na izbor. Da ti mama kaže, ljubav si mog života, ali nikad nisi bila moj izbor.
Moram malo bit patetična, jer ti danas sve mora bit malo patetično da bi imalo vrijednost… Možeš na primjer ne imat nikakvog pojma ni argumenata o bilo čemu, al ubaci malo patetike i svi te odmah lajkaju i misle kako si pametan.
Da se vratim na poantu… Vidiš, na ovoj prvoj slici mama i tata su skroz bez ikakvih posljedica mogli odlučiti da te ne žele.
Ako ćeš jednog dana studirat medicinu u svakoj knjizi ćeš pročitati kako život nastaje spajanjem muške i ženske spolne stanice.
Novinari, tamo neki glasni ljudi s majicama “pro choice” i Ustavni sud će reći da oni o tom nemaju pojma, a ta činjenica je stara već o-ho-ho.
Ali vidiš, mama i tata su imali taj neki izbor koji je mogao spriječiti tvoj mali život u samom začetku (pa čak i onda kad se vidi kako mašeš ručicama i nožicama).
Curice moja, da ti još jednu stvar mama objasni. Puno ljudi će govorit ‘ma oni ti vjeruju u Boga, idu u crkvu i normalno da su protiv pobačaja.’
Samo da znaš, to da si ti mali čovjek koji raste u maminom tijelu činjenica je koju ne objašnjava religija i vjera, nego suvremena medicina.
Ako te bilo tko pokuša uvjerit u suprotno – znaj da lažu i nemaju pojma. Posebno oni koji kažu da je njihova religija ljubav. Ti bi te prvi izvadili oštrim kliještima u ime te neke čudne ljubavi.
Još ti mama svašta može reći na tu temu, ali polako.
Možda će se, kad odrasteš, sve ovo činiti kao ružan san, jer će svijet konačno priznati da je, iz ko zna kojih razloga, bio slijep i da se u tajnu života nikad nije smjelo dirati.
Koje lijepo možda.
Voli te mama.”
Antea Brzović
